Bloku Rai Maran

TIMOR GAP hala’o no avalia hela estudu tékniku sira kona-ba acreage Rai Maran ne’ebé lansa ona husi ANPM hodi avalia fatin sira ne’ebé mak di’ak liu ba operasaun no produsaun. Ami-nia peritu geolojiku no enjeñeiru sira mak hala’o viajen rekoñesimentu geolojiku iha kampu hodi determina fatin sira ne’ebé sai nu’udar alvu ideal ba investimentu.

Bloku A (PSC TL-OT-17-08)

TIMOR GAP nia PSC Rai Maran dahuluk (Block A) asina ona iha tinan 2017, liuhosi subsidiariu TIMOR GAP nian, TIMOR GAP ONSHORE BLOCK, Unipessoal, Lda. Aleinde nee, TIMOR Resources, kompañia ida-ne’ebé inkorpora iha Australia no afiliadu ida husi Grupu Enjinaria Kompania sira NEPEAN nian, sei sai parseiru no operador ba bloku nee.

TIMOR GAP hetan direitu esplorasaun hidrokarbonu eskluzivu ba Bloku A iha Rai Maran liuhosi Rezolusaun Governu n. 44/2015. Maske nunee, iha área kontratu Bloku A iha parseria 50:50 ho Operador TIMOR RESOURCES no TIMOR GAP.

Sei halo perfurasaun ba posu esplorasaun rua, Feto Kmaus-1 no Liurai-1, hanesan parte husi Rekerimentu Servisu Esplorasaun Minimu. Liurai-1 iha ona perfurasaun. Iha nota nee, dezde independénsia, bloku A mak área dahuluk iha rai maran iha territóriu nasionál ne’ebé halo perfurasaun.

Bloku C (PSC TL-OT-17-09)

Hanesan ho Bloku A, TIMOR GAP nia Bloku C asina ona iha 2017, liuhosi TIMOR GAP nia subsidiariu TIMOR GAP ONSHORE Block C, Unipessoal, Lda, no iha parseria ho TIMOR RESOURCES PTY LTD atu hahú atividade esplorasaun mina no gás iha rejiaun nee. Area sira ne’ebé kobre husi Bloku C inklui territóriu sira ne’ebé tama iha Munisipiu Manufahi no Ainaro.
TIMOR GAP mós hetan direitu esklusivu ba esplorasaun hidrokarbonu ba Bloku C Rai maran husi Rezolusaun Governu n. 44/2015.

Bloku C nia posu Rusa-1, ne’ebé lokaliza iha parte súl husi parte sentrál husi bloku ne’e no Kumbil, ne’ebé lokaliza besik fronteira leste husi bloku nee, hatudu ona poténsia boot. Espera katak drilling sei hahú iha 2022 hafoin adiamentu iha 2021 tanba restrisaun COVID-19 nian.
Bloku A no Bloku C iha área sira ne’ebé konsidera hanesan área ne’ebé ho perspetiva boot tanba identifika tiha ona mina no gás matan balun, ne’ebé indika ezisténsia sistema petróleu ativu ida. Iha ona dokumentasaun ba liu husi 70 hidrokarbonu naturál ka hidrokarbonu ne’ebé indús husi drilling ne’ebé iha Timor-Leste nia laran tomak, ho liu husi 30 iha Bloku A no pelumenus 6 iha Bloku C.

Aleinde nee, bloku rua ne’e iha kompromisu atu hala’o Programa Servisu Esplorasaun ba tinan 7 ho Rekizitu Servisu Esplorasaun Minimu ne’ebé kobre estudu tékniku, estudu geolojia no geofiziku, Avaliasaun Impaktu Ambiental (AIA), Planu Jestaun Ambiental, Planeamentu no Ezekusaun 2D Survey Seismiku, no kompromisu perfurasaun ba kle’an kumulativu mínimu metru 2000 durante Periodu Inisiál.

Block D/Pualaca (Bloku Reservadu)

TIMOR GAP PUALACA BLOCK, Unipessoal, Lda., subsidiariu ne’ebé tomak iha propriedade husi TIMOR GAP, hetan PSC TL-OT-21-17 iha 7 Dezembru 2021. Bloku ne’e kobre área 1.575 km2 no lokaliza iha kosta súl Timor-Leste nian. Iha totál área ne’e iha munisípiu tolu hanesan Manatuto, Manufahi no Viqueque.

TIMOR GAP, liu husi ninia subsidiariu, TIMOR GAP PUALACA BLOCK, Unipessoal, Lda, iha interese partisipante pursentu 100 iha Bloku ne’e. Nunee, ami nu’udar operador ne’ebé hala’o atividade ne’ebé nu’udar realizasaun signifikativu ba kompañia. Ida ne’e hatudu kompromisu TIMOR GAP nian atu habelar no hadi’a ami-nia portfolio esplorasaun no produsaun. Ami sei kontinua apoia ida-ne’e tanba bloku foun sira iha rai-maran sai ona hanesan ANPM nia lisensiamentu sei kontinua loke.

TIMOR GAP no ANPM negosia ona finalizasaun, no planu kompromisu ba programa servisu mínimu, ne’ebé sai hanesan foku ba aplikasaun PSC Pualaca. Ida ne’e inklui inkorporasaun estudu desktop no estudu geofisiku sira hanesan seismiku no la’ós seismiku; full tensor gravity no gradiometry and amplified geochemical imaging plans. Estudu desktop ne’e kobre liu kompilasaun dadus geolojiku no geofisiku iha rai-maran. Rezultadu husi adiamentu ba PSC nian, levantamentu geofisiku ne’ebé sei hala’o iha tinan 2021 adia ba tinan finanseiru tuir mai.