Vijaun Geral

AVANSA TIMOR-LESTE BA OIN LIU DEZENVOLVIMENTU NO OPTIMIZASAUN ITA NIA REKURSU NATURAIS

TIMOR GAP nu‘udar kompania estatal mina no gás ne’ebé maka halao servisu em nome de Estadu iha setór mina no gás nian. TIMOR GAP ninia atividade esplorasaun no produsaun sira inklui iha rai maran toó tasi laran no mos iha nasionál toó internasionál. TIMOR GAP mós identifika, dezenvolve no otimiza valór estratéjiku no komersiál husi ita nia rekursu naturál sira ba benefísiu no avansu Timor oan no Timor-Leste nian. Ho setór enerjia kontribui makaas ba Timor-Leste nia ekonomia no dezenvolvimentu, ita iha responsabilidade atu kontinua dudu ita nia futuru, atensaun maka‘as ba dezafiu ekonómiku, sosiál no ambientál ne’ebé sei mai.

TIMOR GAP iha kompromisu atu hala‘o avansu iha país ne’e. Ami sei hala‘o ami nia operasaun ho kualidade ne’ebé aas, transparénsia no sustentabilidade ne‘ebé di’ak liu, hodi fornese enerjia ida ne‘ebé di’ak ba Timor oan sira. Ami nia sede iha Dili, kapitál nasaun nian, no maske ami nia negósiu prinsipál sira konsentra hela ba ami nia operasaun sira iha upstream nian, iha ne‘ebé ami oras ne’e hala‘o hela kontratu fahe produsaun iha tasi laran no iha rai-maran iha área sira ne’ebé potensiál tebes, ami mós iha patrimóniu iha área downstream nian ne‘ebé sei ajuda ami atu atinji seguransa enerjétika no rentabilidade.

Nu‘udar empreza ida ne’ebé foin mosu, ami buka atu estabelese aliansa estratéjika ho parseiru internasionál prinsipál sira, ne‘ebé bele fó matenek no koñesimentu tékniku ne’ebé krítiku atu atinji ami nia potensiál tomak. Dezenvolvimentu Projetu Tasi Mane hanesan prioridade ida ba TIMOR GAP atu haree fila fali perspetiva enerjia país nian. Hodi konkretiza ami nia vizaun no misaun, ami iha TIMOR GAP kumpre ami nia valór prinsipál sira kona-ba fornese servisu seguru ida ba ami nia funsionáriu no kontratadu sira, hodi tau matan ba seguransa, kualidade no ambiente. Ami kontinua fó valór ba ami nia rekursu no parte interesada sira, ne‘e destaka no hatudu ona durante tempu difisil no dezafiu sira ne’ebé ami hasoru daudaun ne‘e iha ami nia moris globál, tanba pandemia globál kontinua daudaun ne’e iha ita nia moris loron-loron nian.

Empreza Subsidiáriu sira

TIMOR GAP harii ona empreza subsidiária oin-oin, ne‘ebé abranje operasaun sira empreza ne’e nian iha upstream, downstream no projetu espesífiku sira, atu hala‘o atividade espesífika sira ho forma ne’ebé efisiente no efikás liu. Subsidiariu sira ne‘e mós fó dalan ba TIMOR GAP atu estabelese parseria ho kompañia nasionál ka estranjeiru sira seluk, nune’e mós atu sosa, halibur, no atu disponivel aksaun iha kompañia sira seluk, hodi fornese fleksibilidade no divulgasaun adisionál tuir nesesidade.

AMI NIA VIZAUN NO MISAUN

Vizaun

Sai lider rejionál iha petróleu & gás ba dezenvolvimentu nasionál ne ‘ebé sustentável.

Misaun

  • Atu kontribui ba dezenvolvimentu nasional, hodi asegura no aumenta valor ba rekursu
  • Atu kria oportunidade emprezariál no empregu sira, hadi ‘a kompeténsia no transfere
  • Atu apoia dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku, hodi masimiza kapasidade no partisipasaun
  • Atu opera tuir kualidade, saúde, seguransa no padraun
  • Atu garante atendimentu ba kliente no parseiru sira tuir ami nia produtu, servisu no projetu
  • Atu promove inovasaun no kriatividade liuhosi peskiza no dezenvolvimentu

Valor Empreza

  • Integridade – Ami iha kompromisu ba padraun integridade ne ‘ebé aas liu, hatudu atitude étiku no profisional iha tempu hotu-hotu.
  • Kompeténsia – ami iha kapasidade, fiar-an no iha kompromisu, hodi fornese produtu no servisu sira ne ‘ebé ho kualidade aas, ne’ebé loloos no inovadór
  • Foka ba negósiu – Ami mak orientadu ba negósiu, sempre buka oportunidade foun no aumenta valor ba rekursu no parte-interesada sira.
  • Ami tau matanba saúde no seguransa ba funsionáriu sira, komunidade no ambiente, aliñadu ho prátika diak internasionál sira.
  • Serbisu ekipaAmi serbisu hamutuk ho hanoin nakloke no respeitu ba diversidade no ligasaun hosi espíritu família

Ate ohin loron, TIMOR GAP iha ona funsionáriu hamutuk na‘in 134 ho feto na’in 37 no mane 97. Prevê katak númeru ida ne‘e sei aumenta gradualmente iha tinan hirak oin mai, hafoin kreximentu no dezenvolvimentu empreza ne’ e nian, no haluan tan portfoliu sira upstream nian no mos, funsionariu sira ne‘ebé aumenta tan iha área funsional gabinete nian, hodi fó apoiu adekuadu ba ita nia empreza prinsipal sira.

Pesoál TIMOR GAP nian kompostu husi profisionál no graduadu sira ne‘ebé iha esperiénsia barak ho matenek no konsimentu. Ami fo servisu barak liu ba staff tekniku, ho kualifikasaun aas no Lisensiatura iha area negosiu no tekniku oi-oin.