Karta Boas Vindas

Prezidente no CEO, António de Sousa, nia diskursu iha Simeira kona-ba Enerjia no Mineiru ba dala 4

14 Juñu, 2022

Papél prinsipál husi ami-nia empreza maka identifika, dezenvolve no otimiza valór komersiál no estratéjika husi rekursu naturál sira ne ‘ebé ita asesu ba benefísiu no avansu ba Timor oan sira iha nasaun joven no boot ida ne ‘e.

Ida nee so bele alkansa liu husi asaun sira hanesan hamrik hodi hasoru dezafiu sira neebé iha, no transforma sira ba oportunidade foun no furak.

Iha kontestu dezenvolvimentu sustentável ba ita nia rekursu hidrokarbonetu, servisu sira neé envolve siénsia, enjeñaria no teknolojia barak. Buat hotu-hotu hosi peskiza sízmiku 4-D, ba modelu reservatoriu no rezervatóriu, ba simulasaun reservatoriu, dezenvolvimentu kampu, no eventualmente – tinan barak ona dezde agora – desmantelamentu ne ‘ebé ordenadu no seguru iha tasi-laran. Instrumentu sira ne‘e maka instrumentu sira kona-ba kriasaun no transformasaun valór sira ne’ ebé maka fundamentál ba programa esplorasaun no dezenvolvimentu offshore ida ne ‘ebé modernu no ho susesu.

Klaru katak, nu ‘udar sidadaun Timor-Leste nian, ita hatene didi’ak katak baze husi ita-nia forma moris nian depende ba ita-nia unidade ho natureza, ita-nia maluk timoroan no ita-nia belun sira iha komunidade internasionál nia laran tomak. Estudante sira husi ita-nia istória sei hatene duni katak proteje ita-nia ambiente no habelar ita-nia kapasidade atu fornese futuru ida ne‘ebé moos no sustentável ba jerasaun timoroan sira, ne’ ebé mak sai hanesan xave ba ita-nia luta ba ita-nia independénsia, no kontinua hanesan tradisaun no fatores importante ne‘ebé guia  ba saida maka ita halo no saida maka ita hanoin.

Tanba ne ‘e mak ami sei kaer metin ita nia fiar katak, dezenvolvimentu ita nia rekursu naturál sira, tenke hala’ o iha kontextu kuadru enerjia nasionál nian ida, ne‘ebé maka tau prioridade ba asuntu relasiona ho tranzisaun enerjia globál – no, iha ne‘ebé mak objetivu fundamentál sira, hanesan realizasaun objetivu emisaun zero no atinjimentu metrix biodiversidade importante sira, sai hanesan rezultadu primáriu.

Iha tempu hanesan, ami komprende tamañu boot no gravidade hosi dezafiu sira, risku no inserteza sira ne ‘ebé  maka ita sei hasoru kuandu atividade sira ne ‘e la’ o ba oin. Mas agora daudaun mos ita hasoru hela dezafiu hirak ne‘e. Maibé dala ida tan, señór no señór sira, ida ne ‘e la’ ós fasil. Iha mundu ne‘e, buat ne’ ebé maka iha valor bot no importante ne‘e sempre la fasil.

Hau iha konfiansa katak ida ne‘e sei susesu – katak ita sei transforma dezafiu hirak ne’e sai oportunidade istóriku ba ita nia oan sira no sira nia oan sira atu tuir – hetan husi hau nia konfiansa no respeitu no domin ba povu Timor-Leste. Saida maka ita barak tenke halo atu to’o ba iha pontu ne‘ebé ita iha ohin loron– atu iha país ida. Hare ba kontestu ne’e, entaun dezenvolvimentu rekursu enerjia balun iha tasi laran ne’e sei kompara ho lao iha parke ida, loos ka lae? Ita hatene katak, ida ne’e sei la fásil, maibé iha Timor-Leste, halo buat ne’ ebé ema seluk bele konsidera susar liu, la ‘ós buat ida ne’ ebé halo ita la konfortavel.

Maske nune ‘e, ami presiza ita-boot sira nia ajuda – obrigada mai iha ne’e ohin loron. Benvindu ba Simeira Enerjia Anuál Timor-Leste nian ba da-4. Ami hein ba oin serbisu hamutuk ho ita boot sira hotu ho baze Benefisiu ba malu no respeitu ba malu, hodi nuneé, liu husi servisu hamutuk, bele iha oportunidade hodi realiza propriedade iha prezente no futuru ba ita nia nasaun, ita nia rejiaun no mundu.

Obrigado barak.