FAQs

  • Tanbasá Timor-Leste presiza Kompañia Nasionál Enerjia nian?

Timor-Leste iha montante boot husi rekursu mina-rai no gas ne ‘ebé iha potensialidade atu kombustivel ba ita nia nasaun nia kresimentu ekonómiku no sosiál iha futuru. Nasaun barak ne ‘ebé iha rekursu hanesan ne’ e estabelese ona Kompañia Nasionál Petróleu no Órgaun Reguladora sira atu reprezenta nasaun sira iha merkadu mina-rai no gás nian. TIMOR GAP sei funsiona hanesan Governu nia liman emprezariál, hodi permite ita-nia partisipasaun, inovasaun no kreximentu iha indústria ne ‘e.

  • TIMOR GAP hetan nia fundu husi ne ‘ebé?

Nu ‘udar empreza ne’ e nia área emprezariál oioin ne ‘ebé dezenvolve hela, orsamentu Estadu Timor-Leste nian sei fó uluk finansiamentu husi TIMOR GAP. Tanba reseita husi fa ‘an petroleu nian komesa sai jeradu, ita sei hetan finansiamentu husi reseita ne’ ebé tama iha operasaun servisu nian.

  • Tanbasá kompañia estranjeiru sira halo estrasaun ba Timor-Leste nia mina no gas?

Hanesan nasaun joven ida, Timor-Leste seidauk dezenvolve indústria mina-rai no gás lokál. Atu bele asesu ba nia rekursu petrolíferu no gás, Timor-Leste hetan benefísiu husi koñesimentu no kapasidade empreza petrolífera internasionál sira nian. Empreza hirak ne ‘e esplora no produz mina-rai no gás iha Área Eskluziva Timor-Leste nian, nune’ e mós ba Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu, tuir termu sira ne ‘ebé define ona iha Kontratu Partilla Produsaun nian sira, ne’ ebé Autoridade Nasionál Petróleu maka regula, ho objetivu atu garante interese povu Timor-Leste nian. Timor-Leste simu parte ida husi reseita sira minarai no gás nian ne ‘ebé jenera husi atividade hirak ne’ e, nune ‘e mós impostu ne’ ebé selu husi empreza petrolíferu sira husi rai-li ‘ur.

  • Saida mak projetu Tasi Mane?

Projetu Tasi Mane hanesan dezenvolvimentu plurianuál ida ba agrupamentu industriál tolu iha kosta súl Timor-Leste nian, ne ‘ebé sei sai hanesan ai-rin ba indústria petrolífera Timor-Leste nian. Projetu sira ne ‘e sei envolve dezenvolvimentu zona kosteira ida, husi Suai to’ o Bee-Asu (besik 156 km) no sei garante katak infraestrutura sira ne ‘ebé presiza hodi apoia indústria petrolífera doméstika ne’ ebé sa ‘e daudaun. Tasi Mane sei inklui Baze Fornesimentu no Estatus Industrias iha Suai, Refinaria no Indústria Petrokímika iha Betano, Planta Gás Natural Likefeitu (GNL) ida iha Beaço, no estrada ne ‘ebé liga agrupamentus tolu ne’ e.

  • Tanbasá Timor-Leste investe osan barak tebes iha projetu Tasi Mane?

Karik projeitu Tasi Mane laiha, sei laiha atividade ekonomia mina-rai no gas ne ‘ebé akontese iha teritoriu Timor-Leste no nasaun ne’ e sei hetan benefisiu husi fahe reseita no taxa de ‘it. Bainhira implementa kompletu ona, projetu Tasi Mane ne ‘e sei la benefisia de’ it indústria petrolífera sira, maibé fó mós oportunidade ba setór sira seluk, hanesan agrikultura, floresta, peska no turizmu, ne ‘ebé sei dezenvolve ho eskala ne’ ebé boot, tanba sira sei to ‘o ba merkadu internasionál. Projetu Tasi Mane ne ‘e sei kria postu servisu diretu no indiretu sira, ne’ ebé sei ajuda Governu hodi rezolve problema dezempregu, nune ‘e mós atu enkoraja investimentu iha ita nia indústria foun sira seluk.

  • Tansa Timor GAP mak responsabliza ba projetu Tasi Mane?

TIMOR GAP, nu ‘udar Kompañia Nasionál Petróleu Timor-Leste nian, hetan mandatu husi Governu Timor-Leste, liuhusi Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál, atu jere projetu Tasi Mane, hodi presta servisu ba indústria mina-rai no gás nian.

  • Bainhira iha ona estasaun gazolina TIMOR GAP nian iha Timor-Leste?

Ita iha planu atu harii rede ida ne ‘ebé fiável no ho kualidade aas, husi nia estasaun gazolina ne’ ebé nia iha hodi serve iha fatin hotu-hotu iha Timor-Leste. Projetu ida ne ‘e oras ne’ e iha hela prosesu atu remata estudu hirak ne ‘ebé presiza. Iha tempu badak nia laran, TIMOR GAP sei hahú konstrusaun no operasaun ba estasaun gazolina oin-oin iha Suai no distritu balun tan, molok kobre territóriu Timor-Leste tomak.

  • Sé mak sai hanesan asionista Timor GAP nian?

Ami pertense tomak ba Governu Timor-Leste.

  • Saida mak diferénsia entre TIMOR GAP, E.P. no rejiaun marítimu Timor Gap?

TIMOR GAP nu ‘udar empreza ida ne’ ebé integra iha lei Timor-Leste nian. Rejiaun marítimu Timor Gap nian mak área ida ne ‘ebé seidauk define ketan tasik sira entre Timor-Leste no Austrália.

  • Karik ita iha petróliu no gás, tanbasá ita selu ba kombustivel?

Folin kombustível determina ona iha merkadu internasionál liuhosi fornesimentu no demanda no fatór sira seluk. Tanba Timor-Leste, nasaun ida ne ‘ebé relativamente ki’ ik no importasaun kombustivel uitoan, no servisu transporte ba illa ne ‘e karun liu kompara ho nasaun sira seluk, kombustível ne’ ebé fa ‘an iha Timor-Leste bele karun liu kompara ho nasaun sira seluk. Ida ne ‘e razaun ida husi razaun barak ne’ ebé maka Timor-Leste buka hela atu dezenvolve ninia infra-estrutura sira petróleu no gás nian iha tempu badak. TIMOR GAP hein katak bele fornese mina no gas lokál ho presu ne ‘ebé kompetitivu ba ita nia nasaun.

  • Oinsá Timor GAP bele kontribui hodi lori kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste?

TIMOR GAP, nu ‘udar Kompañia Nasionál Petróleu Timor-Leste nian, simu ona mandatu husi Governu atu hala’ o estudu téknika no komersiál oin-oin, la ‘ós de’ it kona-ba kadoras gáz nian husi Greater Sunrise maibé mós kona-ba dezenvolvimentu fábrika GNL nian ida iha Beaço. Rezultadu hosi estudu hirak ne ‘e mak pozitivu tebes no hatudu viabilidade téknika no ekonómiku hosi dezenvolvimentu ida ne’ e nian. Timor-Leste sei aprova de ‘it projetu dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise nian karik gás ne’ e kanu iha rai-maran mai Timor-Leste no sei dezenvolve planta LNG nian ida iha Beaço.